Zurdana - gljivarsko društvo Kaštelir - Labinci

  • VAŽNO Hrvatske šume d.o.o. donijele su novi: PRAVILNIK O KORIŠTENJU NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA Koji važi od 20.03.2014.g. Pravilnik je obilan, bavi se nizom nedrvnih proizvoda, zato mi dozvolite da objasnim samo područje branja gljiva. Članak 29. Dozvole za sakupljanje gljiva ishode se na Šumariji na čijem području se planira sakupljanje, što ne znači da sakupljač ne može prijeći granicu Šumarije. Članak 30. Članovi Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza (u daljnjem tekstu HMGS) imaju pravo na 40% popusta na iznos naknade za dozvolu za sakupljanje gljiva. Članovi HMGS pri kupovini dozvola obavezni su predočiti indentifikacijske dokumente – gljivarsku i osobnu iskaznicu. Članak 31. Edukativna sakupljanja gljiva u organizaciji gljivarskih udruga, članica HMGS, vršot će se bez naknade uz obavezno prethodno prijavljivanje u nadležne organizacijske jedinice HŠ d.o.o. s popisom i točnim brojem sudionika i lokacijom održavanja edukacije. CJENIK NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA Sastavni dio gore navedenog pravilnika Članak 5. Količine samoniklih gljiva koje se smatraju sakupljanjem za osobne potrebe propisane su Pravilnikom o zaštiti gljiva (NN34/02) Članak 8 1.Priozvodi koji služe kao hrana i lijek 1.b. gljive-komercijalne vrste gljiva Dozvola za jednu sezonu sakupljanja gljiva kn/sezuna 200,00 Dozvola za jedan mjesec sakupljanja gljiva kn/mjesec 100,00 Dozvola za jedan tjedan sakupljanja gljiva kn/tjedan 50,00 Dozvola za jedan vikend sakupljanja gljiva kn/vikend 20,00 Dozvola za jedan dan sakupljanja gljiva kn/dan 10,00 Da rezimiramo: Član društva u sastavu HMGS može sakupljati dva (2) kg gljiva dnevno, čitavu sezonu, u svim šumama za: 40 % od 200,00 kn = 120,00 kn + PDV (25%) 30,00 kn što je 150,00 kn. ========== S poštovanjem Predsjednik HMGS Dragutin Vahtarić
  • GLJIVARIJADA UMAG I NOVE ISKAZNICE ZA ISKAZNICE I NAŠEG DRUŠTVA I SAVEZA NE ZNA SE JOŠ NIŠTA JER SABOR NIJE JOŠ DONIO ODLUKU O NOVOM ZAKONU SKUPLJANJA ŠUMSKIH PLODOVA TAKO DA NITI MI NE ZNAMO ŠTO ĆEMO VIŠE Ć SE DOZNATI NA SUSRETU U UMAGU Cijenjene gljivarice i gljivari! D.G.BOLETUS Bujštine devetu godinu zaredom organizira 9.MEĐUNARODNE DANE GLJIVE i u sklopu gljivarijede subota( 5.travnja) je rezervirana za SMRČKIJADU! U prilogu je hodogram zbivanje na gljivarijadi! Ovim putem vas informiramo i pozivamo da se odazovete na prvi godišnji skup gljivara u Umag! Nedjelja 6.04. dan je za takmičenja u spremanju gljivarskih kotlića,ako imate za to "stručnjake" prijavite se na vrijeme bit če nam drago! Kotizacija za gljivare učlanjene u HMGsavez je 30 kn.po osobi. Za takmičenje u kotlićima nema kotizacije-takmičari dobijaju od organizatora plinsku bocu,ostale potrebštine ekipe donose sa sobom. Kao potsjetnik na prijašnje godine zavirite u našu -Boletusovu arhivu -web stranicu koja ima u galeriji slika po godinama pohranjene podatke o tim lijepim druženjima! Molimo vas da o svojem dolasku u Umag izvjestite broj članova na ovaj meil ili na moj mob.091 522 5330 -Šimić Josip - Marino http://www.boletus.hr/pred_galerija.asp?year=2013 ISKAZNICE ZA KOMERCIJALNOG BERAČA GLJIVA: TEL-0994403622------------ SVI KOJI IMAJU ISKAZNICE ZA KOMERCIJALNOG BERAČA OD PRIJE VIŠE GODINA,MOGU ISTE I PRODUZITI ,POTREBNO JE: DATI SLIKU MANJEG FORMATA,KOPIJU OSOBNE,KOPIJU DOSADAŠNJE DOZVOLE,ISPUNITI OBRAZAC KOJI SE DOBIJE U TZ KASTELIR LABINCI,CIJENA 100 KN. Još nije izašao novi pravilnik HR Šuma pa se ne zna postupak branja i prijava kod HR šuma,svaka šumarija ima svoj pravilnik za sada. Oni koji su obični berači i članovi HR Gljivarsko mikološkog saveza,nakon što se usvoji pravilnik prema HR Šumama plaćati će 120 kn godišnje za branje po čitavoj Hrvatskoj-plus članarina Društvu-no to još nije usvojio Ministar -pa se čeka.Do tada vrijedi isto kao i do sada tj.čuvajte se ? info na 099 44036 22 ili TZ Kastelir labinci 463 140 KOJI ŽELE POLAGATI ZA KOMERCIJALNOG BERAČA TO KOŠTA 450 KN ZA NADZEMNE I 900 KN ZA PODZEMNE GLJIVE ,AKO IMA VIŠE OD 30 KANDIDATA PREDAVAČI DOLAZE KOD NAS ,AKO NE PRIJAVI SE PA SE ČEKA DOK TE NE POZOVU NJAVJEROVATNIJE U ZAGREB.U UMAGU SKUPLJAJU KANDIDATE PA ĆEMO SE SA NJIMA UDRUZITI AKO IMA ZAINTERSIRANIH JAVITE SE U TZ

Gljive koje treba izbjegavati  

 Otrovne gljive koje su od članova našeg društva nađena na zapadnom dijelu Istre.

 
Nema jedinstvene formule ,načina ili savjeta po kojem bi se moglo odrediti koja je gljiva otrovna
ili koja je jestiva. Sve priče o bijelom luku, crvima i puževima daleko su od istine.
No formula da se ne otrujete gljivama vrlo je jednostavna - nemojte ih jesti -
tada ste sto posto sigurni da se nećete gljivama otrovati.(Grunf)
Kao i u čitavoj zemlji i u Istri se mogu naći otrovne i smrtno otrovne gljive.
 
 
 
 
 
 
Jedna od najčešćih i najotrovnijih gljiva je sigurno
   ZELENA PUPAVKA - Amanita phaloides. Iako se naziva zelena
boja njenog klobuka zna varirati od bijele do smeđe, stoga boja klobuka ne može nikako biti
glavna karakteristika za određivanje vrste gljive. 
Na žalost trovanja koja izaziva često završavaju i smrtno
.Gljivar početnik lako je može zamijeniti sa svakom gljivom . razlog tome su njene
varijacije u boji klobuka, pa se tako može zamijeniti za sve vrste roda Agaricus (šampinjoni),
 mednjaču, te sve jestive iz roda Amanita. Dok je mlada (još u "jajetu") lako se zamijeni sa bilo
kojom bijelom gljivom te jestivim amanitama.
To je jedan od razlog što se ne bi trebale brati nerazvijene gljive. Ista gljiva zna se "umiješati"
i u jestive gljive tj. rasti uz njih. Više puta na mjestu kestenove šume kod mjesta Ohnići nalazio sam
pupavku u busenu mednjača -(chiodini). Neopreznim branjem lako se sa skupom mednjača mogla ubrati
i smrtno otrovna pupavka. Najčešća trovanja su s njenom bijelom varijantom.
 
 
 
 
 
 
 
 
PANTERKA - Amanita pantherina. To je najčešća otrovna gljiva na području Kaštelira i nalazi se se u
svim šumama od mora do Učke. Gljiva s kojom ju je najlakše zamijeniti je PAPROTINKA ili sunčanica.
To je zbog sličnog klobuka na kojemu ostanu točkasti ostatci volve. Nedaleko od mjesta Baderna
 u grupi od pedeset sunčanica bila je i jedna panterka. Gledajući naprijed ubrao sam i tu gljivu ali mi 
se u ruci pojavio drugačiji osjećaj. Pogledavši bolje u ruci sam ugledao panterku. Ako se pri branju
 gledaju sve karakteristike gljiva značajne za pojedini rod tada tu ne bi trebalo biti zabune.
Nije toliko otrovna kao zelena pupavka , ali su i trovanja tom gljivom vrlo opasna. Još jedna zanimljivost,
kada se u jesen pojave panterke tu u blizini mora biti koji vrganj.
 
 
 
 
 
 
OLOVASTA RUDOLISKA –Entoloma sinuatum – Isto tako vrlo česta otrovna gljiva u našim krajevima. Naraste vrlo velika i do 15 cm promjera u vrlo brojnijim grupama pa i u busenu više primjeraka zajedno.
Zbog svoje veličine i ljepote tako privlači pažnju berača. Mnogi tako naberu veće količine tih gljiva te
Ih onda na njihovu sreću ipak bace i ostave u šumi. Opisuje ju samo njeno ime. Boja klobuka podsjeća na
metalnu boju olova dok su listići sa donje strane blago crvenkasti, a u mladih gljiva još prljavo bijeli.
 
 
 
 
 
 
ZAVODNICA – Omphalotus olearius – Vrlo česta gljiva u našem kraju. Svojim izgledom i bojom podsjeća na lisičarku pa se neiskusnom beraču može potkrasti fatalna greška. Raste najčešće u busenu na trulom panju , ali ako je drvo jako trulo izgleda kao da raste iz zemlje . Na taj način može se pomisliti da se radi o lisičarki. No najlakše ju je otkriti ako se pogledaju listići ispod klobuka tzv. lamele. Lisičarka umjesto lamele ima određenu nervaturu koja izgleda kao rebra ili žile. Zanimljivost vezana za tu gljivu je da je
fluorescentna te svijetli u mraku ( tj.daje odsjaj svjetlu kojim je osvijetljena) . Posebnom foto tehnikom taj fenomen se može i snimiti.
 
 
 
 
 
 
 
LUDARA –Boletus satanas. Otrovna gljiva koja bi se mogla zamijeniti sa jestivim vrganjima. Gljiva je u pravilu vrlo robusna i krupna. Za razliku od poznatijih jestivih vrganja cjevčice ispod bijelo sivog klobuka su crvenkaste. Vrlo je neugodnog mirisa koji se kako je starija još pogoršava. Prema pisanju mnogih mikologa nije toliko opasna iako izaziva teške probavne smetnje. No kod bolesnih osoba i djece posljedice   mogu biti vrlo teške. 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
OTROVNA PEČURKA-Agaricus xanthoderma–je gljiva vrlo slična svim jestivim šampinjonima. Najlakše ju je razlikovati
po boji u dnu stručka. Kada se prereže čitav stručak kod A.xanthoderma na prerezu se pojavi žuta boja. Nije toliko otrovna i izaziva pobavne smetnje, a svi mikolozi se čude što ju u Istri jedu i nitko za sada nije imao ozbiljne posljedice. No ipak se, kad već svi tvrde da je lagano otrovna ne bi trebala konzumirati.
 
 
 
 
 
 
 
CAPICE - Ramaria formosa- Gljiva je vrlo popularna ali nažalost nejestiva. Izaziva lakše probavne smetnje. Usprkos tome mnogi je jedu zamjenjujući je s jestivim capicama i to bez posljedica. Vrlo je teško makroskopski tj. golim okom utvrditi razlike među capicama ,stoga bolje ju je ostaviti kao ukras u prirodi.
 
 
VITEZOVKA -Tricholoma equestre- do nedavno smatrala se jestivom. Sam sam ju jeo prije više godina .Tada se u literaturi pojavile vijest da su u Francuskoj neke osobe smrtno stradale konzumirajući baš tu gljivu. U većini zamalja od tada se vodi kao otrovna. Bilo je i riječi da je otrovnost izazvala druga samo mikroskopom vidljiva gljivica koja se naseli na lamelama te gljive.
No o tome ćete više naći u stručnoj literaturi